U sklopu Dana o’Kvadrilje, 19. travnja u prostorijama KUD Kvadrilja je održan okrugli stol na temu „Trogirska nošnja“.
Inicijativa za organizaciju ovog seminara ili bolje rečeno, diskusije, je potekla od činjenice da do današnjih dana, trogirska nošnja nije u potpunosti etnološki definirana.
Pored te teme, na dnevni red je došlo pitanje s kojim se društvo susreće od svog osnutka, da li se fokusirati na svečanu verziju nošnje, u kojoj se jest izvodila četvorka ili pak krenuti u repliciranje svakodnevne nošnje, koja je sadržavala elemente svečane, dakako u omjeru o statusu vlasnika.
Možda je ova druga dilema pomalo i nelogična, jer sasvim je jasno da se Kvadrilja plesala za svečanosti i time status nošnje nije upitan.
Dugoročno gledano, svi elementi i karakteristike koji su krasili svakodnevne nošnje se time guraju u stranu i u neminovni zaborav.
Uglavnom, svi sudionici su se složili da se ipak krene sa svečanom verzijom.
Najjači argument pored navedenog, jest bio dizajn današnjih nošnji u fundusu društva. Sve su jednoobrazne, bez toliko poželjne različitosti, koja je krasila i bila bogatstvo nošnje u prošlosti. Pa i sami smo svjedoci na počecima društva, kad su se nosile nošnje iz privatnih zbirki, da je bogatstvo bilo ogromno i daleko od unificiranosti. Uostalom kićenošću i zlatom se pokazivao status o kojem je ovisila egzistencija ondašnjih žitelja.
Prva je na redu došla muška nošnja.
Rasprava se povela u vezi kapa i ostala je otvorena, jer danas prevladava uvjerenije da su kape samo crvene boje, dok u dostupnoj literaturi imamo crne i crvene (crne su svojevremeno nosili orjunaši, pobornici pripadanja Dalmacije Italiji, odnosno crvene, pobornici pripajanja Dalmacije Hrvatskoj).
No, iz usmene predaje, i nažalost bez znanih pisanih tragova, došli smo do saznanja da se pored crvene i crne nosila u kafena kapa, ali u sasvim drugačijem kontekstu (crvene – neoženjeni, kafene – oženjeni i crne, udovci).
Možda se izgleda kao nebitno, ali povijesno gledano, veoma važan dio naše tradicije. I ako se potvrdi istinitost iznesenog, predstavljat će lokalnu autentičnost, poglavito radi konteksta koji određuje boju.
Isto je „isplivalo“ i s hlačama. Povijesno gledano, hlače kakve se danas nose na nastupima nemaju nikakve veze s preslikom povijesti. U povijesti su se nosile hlače koje su dopirale do struka, nerijetko izvirivale iznad pojasa.
I naposljetku, kad o muškoj nošnji govorimo, điletini. Iako to više nije praksa, odnosno izgubila se, điletini su bili obavezni ispod jamare.
Ženska nošnja je ipak daleko izazovnija i time tematika kompleksnija. Diskusija se vodila o mnogim dijelovima, kako, što, zašto, no, ….
Ono što je napomenuto u uvodnom govoru, ovaj okrugli stol nije sazvan da bi se donosili konačni zaključci, niti da bi se jednom za svagda nešto determiniralo, rasprava je sazvana da bi se otvorile teme koje su dugo godina potisnute i naposljetku, na temelju rasprave, pokušati korigirati procesi nošenja nošnji koji su tijekom vremena izgubili dodir sa stvarnom poviješću.
U tom smjeru postoji plan, za koji se nadamo da će se realizirati, da nas bivši član i ugledni modni dizajner, Mario Galić, prema pouzdanim i poznatim izvorima, kao i prema rezultatima ove diskusije, u svojoj radionici „osvježi“ postojeće nošnje, za što će društvo kreirati poseban projekt s kojim će ići na ministarstvo kulture za sufinanciranje.
Stoga je na kraju dogovoreno, da se u sljedećih dvanaest mjeseci svatko na svoju stranu pozabavi s tematikom koja je bila pod povećalom i po mogućnosti s novim ili pak potvrđenim informacijama dođe i pomogne kreiranju neke vrste konačnih rješenja.
Doduše, ne postoji ultimativni kroj koji bi determinirao sve nošnje jer su i one bile dio evolucijskog razvoja društva. No, prevladalo je mišljenje da se treba fokusirati na razdoblje od kraja 19. stoljeća do početka Prvog svjetskog rata, kad po svi relevantnim informacijama, dakako, gledano generalno, prestaje razvoj narodnih nošnji, kad u nekoj formi prelaze u kostime.
Ovim putem zahvaljujemo svim sudionicima ovog okruglog stola na prisustvu i doprinosu kvalitetnoj raspravi.
(Listu sudionika ovog okruglog stola možete vidjeti ovdje! )
(Zapisnik s okruglog stola možete vidjeti ovdje!)